0
Godišnjica smrti Nikole Šopa

Godišnjica smrti Nikole Šopa

2. januara 1982. godine umro je, u Zagrebu, poznati bosanskohercegovački pjesnik, Nikola Šop. Nikola Šop je bosanskohercegovački pjesnik, koji je rođen u Jajcu, u Bosni i Hercegovini, 19. augusta 1904. godine.
Kategorija: Ličnosti
Datum: 02.01.1982.
Nikola Šop bosanskohercegovački pjesnik, koji je rođen u Jajcu, 19. augusta 1904. godine. Umro je u Zagrebu 2. januara 1982. godine.

Njegovo djelo iluminira ponajprije samotnički interijer, posvećeni krug "svijetle samoće", u kojem živi svoj imaginirani poetski svijet, više nego i sama religioznost, koja spontano zrači iz njegovih pjesama kao prirodno stanje duha i svijesti. Šop je moderni kršćanin koji ljudskošću prevladava dogme, naivnom dobrodušnošću, poput fra Marka Krnete iz Andrićeve novele, Šop upućuje svoje stihove Isusu bez bogobojaznosti, toplom ljudskom neposrednošću, kao prisne poruke prijatelju koji mu je jednak, koji s njim dijeli dobro i zlo. Šopov Krist je potpuni čovjek, koji se odriče božanske moći da bi omekšao, oplemenio ljudska srca vlastitom poniznošću i dobrotom. Šopove pjesničke zbirke "Pjesme siromasnog sina" (1926), "Isus i moja sjena" (1934), "Od ranih do kasnih pijetlova" (1939) i "Za kasnim stolom" (1943), a ništa manje i čudesna, bajkovita pjesnička proza "Tajanstvena prela" (1943), unutarnjom profinjenošću religioznog čuvstva, uzdižu se prema svemirskim visinama, koje će nadahnuti njegove zbirke "Kućice u svemiru" (1957) i "Astralije" (1961).
 
U Šopovoj poeziji, religioznost je dosegnula kosmičku dimenziju i otkrila svoju estetsku vrijednost. Pjesnik pun iznenađenja i proturječja, Šop daje svojim djelom takvu klavijaturu koja dopušta najrazličitije varijacije. I plahi sugovornik i smioni sekundant kosmonautima i slavitelj malenih i strpljivi spektator ljudskih taština, i zagovornik bukoličke vedrine i opčinjeni stanovnik velegrada. Ozbiljnost i radoznalost modernog čovjeka, prevodilac Pannoniusa i autor knjige o Horaciju, odvjetnik nekog umanjenog intimnog "džepnog kršćanstva" i zadivljeni registrator balističkih komunikacija sa svemirom. Magnetizira ga ritam modernih kretanja a moli prije rata da tvornice sporije rade, raduje se bezazleno svakom preobražaju a tuguje što romantiku svijeća smjenjuje prozaičnost elektrike. Mirno podnosi starenje a žali za regionima djetinjstva, idealizira školu i sumnja u sveznadarstvo učitelja. Ne podnosi hijerarhiju, neskromnost, pompu i svijet je napučio prolaznicima bez ambicija. Na krivudavom putu mogao se lišiti svega osim čuđenja, ozlovoljiti je mogao učenjake, sistematičare, dogmatičare, skeptike i cinike, ali nikada čitaoca privržena lirici, nikada iskrena štovatelja pjesme.

Astralan i prizeman, bezazlen i bremenit iskustvima, misaon i osjećajan, poganski vedar i filantropski sentimentalan, Šop je prošao više faza, odabirao raznolike simbole varirajući uvijek jednako autentičan motiv modernog prognanika. Stoji nepomaknuto među najzanimljivijim hrvatskim pjesnicima u BiH, u razdoblju između dva rata, a poslijeratnim ciklusima daje tribut sve uzbudljivijim susretima s fenomenom - sveprostornog.


Događaji na dan: 02 - Januar

Foto galerija:
/

Video galerija:
/

PRETRAGA:



Uslovi korištenja | Marketing | Želiš pomoći? | Kontakt 2019 © historija.ba