0
Izrečena presuda na Sarajevskom procesu

Izrečena presuda na Sarajevskom procesu

Sudjenje održano 1983. g. grupi bosnjačkih intelektualaca pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za djela protiv naroda i države.
Kategorija: Politika
Datum: 21.08.1983.
Sudjenje održano 1983. g. grupi bosnjačkih intelektualaca pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za djela protiv naroda i države. Ujedno je to bio i jedan od posljednjih velikih političkih procesa u raspadajućem komunističkom režimu u Jugoslaviji, kao i jedan od najkontroverznijih, blago rečeno. Optužba je tvrdila da su okrivljeni činili dobro organizovanu grupu koja je imala za namjeru rušenje postojećeg poretka i uspostavljanje islamske države na tlu Bosne i Hercegovine, a sve u dogovoru sa izvjesnim centrima u inostranstvu. Glavni dokaz optužbe bilo je djelo prvooptuženog Alije Izetbegovića "Islamska deklaracija", teoretska rasparava o tadašnjem položaju muslimana u Jugoslaviji i svijetu.

Pred sud su na ovom procesu izvedeni slijedeći optuženi: Alija Izetbegović, Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović, Mustafa Spahić i Đula Bičakčić. Optuženi Rušid Prguda, inače teški srčani bolesnik, umro je za vrijeme trajanja istrage. Proces je predvodio predsjednik sudskog vijeća sudija Rizah Hadžic, a optužbu je zastupala javni tužilac Edina Residović. Suđenju je dat ogroman publicitet, a da sve nije bas čisto bilo je jasno svakome kada je večina svjedoka pred sudom negirala iskaze date u istrazi. Kasnije će neki od svjedoka priznati da im je u istrazi dat papir sa njihovim "iskazom" koji su oni morali potpisati i naučiti napamet.

Svi optuženi proglašeni su krivim i osuđeni na kazne zatvora u trajanju od 5 mjeseci, do 15 godina ( koliko je dobio Omer Behmen ). Alija Izetbegović osuđen je na 14 godina zatvora. Suđenje i presuda izazvali su veliko negodovanje među nezavisnim intelektualcima u cijeloj Jugoslaviji, ali i u svijetu. Naročito je jak pritisak za oslobađanje Izetbegovića i ostalih bio od strane beogradskih intelektualaca, među kojima je najglasniji bio, koje li ironije, Dobrica Čosić.

Svi optuženi kojima je kazna još bila na snazi oslobođeni su i amnestirani 1988. godine, kada su oslobođeni svi politički zatvorenici u Jugoslaviji suđeni za verbalni delikt. Večina optuženih se politički aktivirala i kasnije obavljala visoke funkcije u Bosni i Hercegovini.


Događaji na dan: 21 - August

Foto galerija:
/

Video galerija:
/

PRETRAGA:



Uslovi korištenja | Marketing | Želiš pomoći? | Kontakt 2019 © historija.ba