17. Juli1967.
Godišnjica smrti Hamida Dizdara
Hamid Dizdar rođen je u Stocu 22. februara 1907. godine, bio je stariji
brat poznatog bosanskohercegovačkog književnika Mehmedalije Maka
Dizdara.
Bio je službenik u Stolcu, potom urednik sarajevskih listova "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret", a nakon Drugog svjetskog rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine.
Prvu pjesmu objavio je u "Zagrebačkom ilustrovanom listu" 1925. Kao zasebna djela objavio je "Narodne pripovijetke iz BiH", "Ljubavne narodne pjesme iz BiH", "Šaljive narodne pjesme", "Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u BiH", "Bilješke o razvitku štampe u BiH", "Obasjane staze", "Proljeće u Hercegovini", itd. Za svoj književni rad dobio je više priznanja.
Umro je u Sarajevu 17. jula 1967. godine.
Djela:
"Arabeske", "Kasaba šapče", "Zapisi u kamenu", "Obasjane staze", "Niko se ne vraća", "Proljeće u Hercegovini"
Bio je službenik u Stolcu, potom urednik sarajevskih listova "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret", a nakon Drugog svjetskog rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine.
Prvu pjesmu objavio je u "Zagrebačkom ilustrovanom listu" 1925. Kao zasebna djela objavio je "Narodne pripovijetke iz BiH", "Ljubavne narodne pjesme iz BiH", "Šaljive narodne pjesme", "Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u BiH", "Bilješke o razvitku štampe u BiH", "Obasjane staze", "Proljeće u Hercegovini", itd. Za svoj književni rad dobio je više priznanja.
Umro je u Sarajevu 17. jula 1967. godine.
Djela:
"Arabeske", "Kasaba šapče", "Zapisi u kamenu", "Obasjane staze", "Niko se ne vraća", "Proljeće u Hercegovini"