15. Mart1435.
Godišnjica smrti Sandalja Hranića Kosača
Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435. Na čelu roda Kosače je od 1393. Od svoga amidže, vojvode Vlatka Vukovića, Sandalj je naslijedio posjed, plemenitu baštinu, i titulu vojvode. To mu je omogućilo da odmah preuzme i istaknutu poziciju u krugu najuglednijih bosanskih velmoža. Redovno se nalazi u krugu najjače vlastele uz bosanske kraljeve kao savjetnik, ručnik i svjedok. Njegov najpoznatiji diplomata bio je Pribislav Pohvalić.
Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja, Ljubomira i Bileće do Kotora i Novog u župi Dračevici. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići. Zajedno s punicom i drugom suprugom, miraz iz drugog braka, Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423. godine.
Sandaljeva vjerska orijentacija pokazuje sklonost prema Crkvi bosanskoj. Nije bio član hijerarhije Crkve bosanske, ali je priznavao njeno mjesto i ulogu u bosanskom društvu. Bio je oženjen tri puta. Njegova prva supruga (1396) bila je Jelena Crnojević, druga Katarina Vuković Hrvatinić (1405), a treća Jelena Lazarević (1411). Uprkos tri braka nije imao potomke. Naslijedio ga je sinovac Stjepan Vukčić Kosača.
Velmoža predstavlja krupnu bosansku vlastelu, vlastelu rusaga bosanskog koja je uspjela da zaokruži svoje posjede do razine konkurencije bosanskom vladaru.
Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja, Ljubomira i Bileće do Kotora i Novog u župi Dračevici. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići. Zajedno s punicom i drugom suprugom, miraz iz drugog braka, Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423. godine.
Sandaljeva vjerska orijentacija pokazuje sklonost prema Crkvi bosanskoj. Nije bio član hijerarhije Crkve bosanske, ali je priznavao njeno mjesto i ulogu u bosanskom društvu. Bio je oženjen tri puta. Njegova prva supruga (1396) bila je Jelena Crnojević, druga Katarina Vuković Hrvatinić (1405), a treća Jelena Lazarević (1411). Uprkos tri braka nije imao potomke. Naslijedio ga je sinovac Stjepan Vukčić Kosača.
Velmoža predstavlja krupnu bosansku vlastelu, vlastelu rusaga bosanskog koja je uspjela da zaokruži svoje posjede do razine konkurencije bosanskom vladaru.