0
Rođen Mladen Vojičić Tifa

Rođen Mladen Vojičić Tifa

Dobar dio ratnih godina provodi u Sarajevu, u vremenu kada su svi napustili svoje domove i domovinu spašavajuci živu glavu. Tada nastaju pjesme: "U bolje sutra ćemo poć", "Ponesi zastavu Dragane Vikiću", "Grbavica"...
Kategorija: Ličnosti
Datum: 17.10.1960.
Rođen 17.10.1960. godine u Sarajevu.

Nadimak Tifa dobija još kao dijete, jer nije moga izgovarati V, tako je jednom prilikom rekao "ide lokomotifa" i do dana današnjeg nosi nadimak Tifa.

Prvi muzički počeci bili su u grupi "Prvi čin", hejvi metal bend u kojem je svirao bas. Vrlo brzo odlazi iz grupe i priključuje se bendu "Kako kad", koja je svirala jazz rock, u kojoj i počinje pjevati. Ubrzo napušta i ovu grupu i priključuje se grupi "Paradox"
Zbog  vojnih obaveza napušta  grupu "Paradox" ali je bio u stalnom kontaktu sa basistom Zlatanom Čehićem s kojim je planirao nastaviti rad grupe po završetku vojnog roka, međutim do tada grupa se raspala, a basista Zlatan je porešao u grupu "Top" u koju dovodi i Tifu, sve do 1983. godine.

Jedno vrijeme Tifa je bio i član obnovljene "Teške industrije" gdje su mnogi njegovi tekstovi iskorišteni za povratničku ploču "Ponovo sa vama"

Ubrzo dobija nevjerovatnu ponudu da se priključi grupi "Bijelo dugme". Naime, Goran Bregović je u to vrijeme posmatrao sarajevsku scenu gdje je i zapazio Tifu, iako je poslije odlaska Željka Bebeka, mjesto u grupi ponudio je Alenu Islamoviću koji je odbio zbog "Divljih jagoda" i tada ponudu dobija Tifa, koji je nedugo prije ponude i sanjao da pjeva u "Bijelom dugmetu". Naravno za Tifu je to bila velika čast, pjevati u najvećem bendu bivše Jugoslavije.

Ubrzo zatim kreće turneja po cijeloj Jugoslaviji i šire, sa 380.000 prodatih ploča što do tada "Bijelo Dugme" nikada nije napravilo. Tu počinje klasična priča o tamnoj strani slave. Momak koji je stigao niotkud sada se nalazi na svim mogućim naslovnim stranicama, pred prepune dvorane, pocinje život RocknRoll zvijezde.
Posljednji nastup sa "Bijelim dugmetom" Tifa je imao 02. avgusta 1985. godine na koncertu u Moskvi. Tifa napušta bend svojevoljno.

Po odlasku iz "Bijelog dugmeta" snimio je duet sa Željkom Bebekom, međutim povratak na scenu se događa krajem 1986. kada se pridružuje grupi "Vatreni poljubac" i sa njima snima sjajan album "100% RocknRoll".
Kada je Alen Islamović napustio "Divlje jagode" i prešao u "Bijelo dugme" , Sead "Zele" Lipovača ga poziva u svoj sastav. 1987. snima album "Konji". Tada se Tifa prvi put pojavljuje kao autor i to u pjesmi "Zauvjek tvoj".

Nakon "Divljih jagoda" pričalo se da Tifa treba da postane dio grupe "Atomskog skloništa", međutim 1989. godine izdaje svoj prvi solo album naziva "No.1", zatim godinu dana poslije i drugi "Samo ljubav postoji"

Dobar dio ratnih godina provodi u Sarajevu, u vremenu kada su svi napustili svoje domove i domovinu spašavajuci živu glavu. Tada nastaju pjesme: "U bolje sutra ćemo poć", "Ponesi zastavu Dragane Vikiću", "Grbavica", "Sarajevo insallah" i druge. Izbijanje rata u BiH omelo je tada planirano izdavanje materijala za njegovu treću solističku ploču.
Tokom 1995. godine radi na svom narednom albumu "Dani bez tebe", na kojem sarađuje sa Lipovačom

Nakon duže pauze postalo mu je jasno da je vrijeme za novo diskografsko ostvarenje i poslije više od pet godina pojavljuje se album "Ostaću s tobom"  2001.godine.

Aprila 2005 na press-konferenciji u Zagrebu  je odlučeno ponovno okupljanje legendarnog "Bijelog dugmeta". Koncerti su održani u Sarajevu (15.06.2005.) na stadionu Koševo, u Zagrebu (22.06.2005.) na stadionu Maksimir i u Beogradu (28.06.2005.) na Hipodromu. Na pozornici su se po prvi put našla sva tri pjevača zajedno, Željko Bebek, Mladen Vojičić "Tifa" i Alen Islamović, zatim Goran Bregović, Zoran Redžić, Vlado Pravdić, Laza Ristovski, Milić Vukašinović i Dragan "Điđi" Jankelić. Koncerti su posjećeni u rekordnom broju i njime je najveći Rock bend bivše Jugoslavije zauvijek otišao u legendu.


Događaji na dan: 17 - Oktobar

Foto galerija:
/

Video galerija:

PRETRAGA:



Uslovi korištenja | Marketing | Želiš pomoći? | Kontakt 2019 © historija.ba