20. Juli1762.
Kuga u Sarajevu
20. jula 1762. godine, pojavila se kuga u Sarajevu, najprije na Vratniku, gdje je zaražen kugom došao iz provincije, Čabrić s Vratnika, koji je odmah i umro. Zatim je umro i njegov brat hadži Sulejman Čabrić, kazandžija.
Nakon toga, kuga se pojavila na Hridu, Čekaluši, Banjskom Brijegu. Zapravo, poslije pojave kuge na Vratniku, ona se najprije raširila u Sunbul-mahali, Pasjoj mahali, zatim u Koševu, Berkuši i Souk-Bunaru. Dakle, kuga je u početku harala po periferiji grada, među siromašnim svijetom. Zbog toga su ugledni građani smatrali i zaključivali da njih kuga neće zahvatiti. Ova bolest je pustošila pune tri godine i u samom gradu Sarajevu pomorila oko 15.000 duša. Hronogram o prestanku haranja kuge je ovaj: "Bože koji si riznica svih dobrota, sačuvaj nas svega čega se plašimo."
Bostandžije (vrtlari) su dva puta 1762. godine, zasijavali svoje bostane i bili izgubili svaku nadu u rodnu godinu, smatrajući da nikako neće biti lubenica, dinja i krastavaca. Ali ako je nešto suđeno, propadaju svi planovi, pa je tako i te godine bostan rodio preko svakog očekivanja.
Nakon toga, kuga se pojavila na Hridu, Čekaluši, Banjskom Brijegu. Zapravo, poslije pojave kuge na Vratniku, ona se najprije raširila u Sunbul-mahali, Pasjoj mahali, zatim u Koševu, Berkuši i Souk-Bunaru. Dakle, kuga je u početku harala po periferiji grada, među siromašnim svijetom. Zbog toga su ugledni građani smatrali i zaključivali da njih kuga neće zahvatiti. Ova bolest je pustošila pune tri godine i u samom gradu Sarajevu pomorila oko 15.000 duša. Hronogram o prestanku haranja kuge je ovaj: "Bože koji si riznica svih dobrota, sačuvaj nas svega čega se plašimo."
Bostandžije (vrtlari) su dva puta 1762. godine, zasijavali svoje bostane i bili izgubili svaku nadu u rodnu godinu, smatrajući da nikako neće biti lubenica, dinja i krastavaca. Ali ako je nešto suđeno, propadaju svi planovi, pa je tako i te godine bostan rodio preko svakog očekivanja.