Uhapšen Ratko Mladić

U akciji srbijanske policije u četvrtak ujutro 26. maja 2011. godine uhapšen je ratni zločinac Ratko Mladić. Uhapšen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina, a krio se pod imenom Milorad Komadić.
Policija Srbije uhapsila je u tajnoj operaciji Milorada Komadića, za koga je potvrđeno da je riječ o Ratku Mladiću. Hapšenje je navodno uslijedilo nakon dojave da Komadić raspolaže nekim identifikacijskim oznakama Ratka Mladića kojem je i fizički vrlo sličan.

Predsjednik Srbije Boris Tadić je na  pres-konferenciji toga dana potvrdio je da je Ratko Mladić uhapšen na teritoriji Srbije. On je istakao da se ovim završava potraga za Mladićem, ali ne istraga o tome ko mu je pomagao u skrivanju.

Tadić je pohvalio srbijanske policijske snage koje su učestvovale u akciji.


Mladić je u Beogradu završio Vojnu akademiju JNA i Komandno-štabnu akademiju, te je kao oficir službovao u Makedoniji (Kumanovo, Skoplje, Štip), te kasnije u Prištini.

U junu 1991. godine je poslan u Knin, kao komandant 9. korpusa JNA, tijekom borbi između JNA i hrvatskih snaga 4. aprila 1991. godine,  unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. je preuzeo mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. 12. maja 1992. je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje Vojske RS. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, a mjesto na kojem je bio do januara 1996. (u maju 1992., nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a). 24. juna 1994.unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. srpnja 1995. optužen je od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za snajperiranje Sarajlija. 16. novembra 1995., optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici u junu 1995. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.
Sve u svemu, smatra se da je Mladić jedan od najvećih zločinaca u historiji čovječanstva.



Prema proceduri, u skladu sa zakonom o saradnji s Haaškim sudom, odlučivanje o izručenju optuženog Haaškom tribunalu podrazumijeva predočavanje optužnice uhapšenom i njegovom branitelju i izjašnjavanje optuženog.

Nakon toga, istražni sudija ima rok od tri dana da donese rješenje o ispunjenosti pretpostavki za predaju optuženika Haaškom sudu.

Protiv tog rješenja može se izjaviti žalba u roku od tri dana, a o žalbi odlučuje tročlano vanraspravno vijeće suda u roku od tri dana.

Nalog za izručenje potpisuje ministrica pravosuđa Republike Srbije, nakon čega slijedi izručenje.