0
SDA, SDS I HDZ BIH kao vodeće stranke objavile koaliciju

SDA, SDS I HDZ BIH kao vodeće stranke objavile koaliciju

Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH, Predsjednik republike je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Momčilo Krajišnik (SDS), a predsjednik vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).
Kategorija: Politika
Datum: 20.12.1990.

Nakon prvih višestranačkih izbora u SR BiH, na kojima su pobjedile tzv. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine su  20. decembra 1990. godine postigle dogovor i raspodijelili vlast. Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH, Predsjednik republike je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Jure Pelivan (HDZ BiH). Ova antikomunistička koalicija je zadržala vlast do početka Rata u Bosni i Hercegovini 1992.

Sporazum o podjeli vlasti funkcionirao je za vrijeme izborne utrke, u pobjedi na izborima, te u podjeli funkcija, čime je ustvari i okončan. U Skupštini Bosne i Hercegovine, HDZ-u BiH pripalo je 18,35 %, SDS-u 30,00 %, a SDA 35,83 % zastupničkih mjesta. Njihova raspodjela uvelike je odgovarala udjelima pojedinih naroda u ukupnom stanovništvu.

Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.

Nakon Konferencije o Jugoslaviji, održane 5. novembra 1991. godine u Hagu, Arbitražna komisija konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu) a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica SFRJ, što je značilo da ona nema više pravni identitet. Evropska zajednica donijela je Deklaraciju o Jugoslaviji 16. decembra 1991., s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. godine apliciraju za nezavisan državni status.

Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992. godine, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine održan je 29. februara i 1. marta 1992. godine. Od ukupnog broja glasača 3.253.847 na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana s pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za" suverenu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.

Foto galerija:
/

Video galerija:
/
PRETRAGA:



Uslovi korištenja | Marketing | Želiš pomoći? | Kontakt 2021 © historija.ba